Psihosocijalni rizici i stres na radu

Svakodnevna izloženost povišenim razinama psihosocijalnih rizika kod radnika rezultirat će doživljajem stresa povezanog s radom te posljedično,  brojnim negativnim psihološkim, fizičkim i socijalnim ishodima.

 

Što su psihosocijalni rizici ?
Psihosocijalni rizici, odnosno izvori stresa na radu odnose se na negativne utjecaje iz psihosocijalnog radnog okruženja kao što su loše planiranje, organizacija i upravljanje poslom te loša socijalna klima u kojoj se rad odvija. Mogu proizlaziti iz sadržaja posla, odnosno same prirode posla i uvjeta u kojima se posao obavlja  ili iz karakteristika radne organizacije, odnosno cjelokupnog radnog konteksta.

 

PRIRODA I SADRŽAJ POSLA

Sadržaj rada •       rad s klijentima, pacijentima, učenicima…

•       nedostatak raznovrsnosti radnih zadataka, kratki ciklusi rada

•       besmisleni i monotoni poslovi

•       neiskorištenost  sposobnosti i vještina radnika

Intenzitet rada •       preveliko ili premalo radno opterećenje

•       vremenski pritisci, nerealni ili nedostižni rokovi

Radni raspored •       smjenski rad, noćni rad, prekovremeni rad

•       nemogućnost utjecaja na radni raspored

•       nepredvidljivo radno vrijeme

Radni uvjeti •       neadekvatni radni uvjeti (buka, temperatura, svjetlost)

•       neadekvatna radna oprema

KARAKTERISTIKE RADNE ORGANIZACIJE

Organizacijska kultura •       slaba komunikacija

•       nedostatak povratnih informacija

•       niska razina podrške za rješavanje problema i osobni razvoj

•       nejasni organizacijski ciljevi

Kontrola u radu •       nedostatak kontrole nad radnim zadacima i procesom

•       nemogućnost odlučivanja o načinu i vremenu obavljanja zadataka

•       nedostatno sudjelovanje u donošenju odluka

Radna uloga

•       nejasnoća radne uloge: nedobivanje dovoljno informacija za kvalitetno obavljanje posla

•       konflikt radne uloge: neuskladivi ili sukobljeni zahtjevi rada (radni zadaci, vrijednosti, pravila)

•       visok stupanj odgovornosti za ljude, imovinu

Međuljudski odnosi •       loši ili konfliktni međuljudski odnosi

•       loši odnosi s rukovoditeljima i nadređenima

•       nedostatak socijalne podrške, izolacija

•       uznemiravanje, prijetnje, nasilje

 

Mogućnost profesionalnog razvoja •       stagnacija karijere

•       nemogućnost napredovanja

•       niska plaća

•       nesigurnost posla

•       niska socijalna vrijednost posla

Ravnoteža  posao – obitelj •       nemogućnost usklađivanja privatnih i poslovnih obaveza

•       niska razina podrške kod kuće

•       utjecaj karijera partnera na obiteljski život

Što je stres na radu ?

Stres na radu posljedica je lošeg psihosocijalnog okruženja u kojem se rad odvija, odnosno javlja se zbog izloženosti radnika negativnim psihološkim, socijalnim i fizikalnim utjecajima u radnoj okolini, tj. psihosocijalnim rizicima. Svakodnevna izloženost psihosocijalnim rizicima povećava razinu stresa što se može manifestirati kao fizička, psihička i socijalna disfunkcija kod radnika.

Stres na radu rezultat je interakcije radnika i njegovog radnog okruženja. Proizlazi iz neravnoteže zahtjeva posla i uvjeta rada te znanja, vještina, fizičkih i psihičkih karakteristika radnika. Ukoliko zahtjevi koje posao stavlja na radnika nadilaze njegove kapacitete i sposobnosti aktivnog suočavanja, radnik će doživjeti subjektivan osjećaj stresa.
stres_na_radu
Blago povišene razine stresa (eustres, pozitivni stres) mogu povoljno djelovati na radnika jer će usmjeravati njegovu pažnju, povećavati motivaciju i spremnost na suočavanje sa izazovima. Međutim, ukoliko je radnik dugotrajno izložen povišenim razinama stresa, javit će se osjećaj preopterećenosti, umora, iscrpljenosti, popraćen brojnim negativnim posljedicama.

Kako prepoznati simptome stresa kod radnika ?
Stres se kod radnika manifestira kroz stresne reakcije koje se mogu pojaviti na emocionalnoj, kognitivnoj, fizičkoj ili ponašajnoj razini. Ove reakcije same po sebi ne predstavljaju oštećenje zdravlja, ali su prvi znak da neki faktor u radnoj okolini kod radnika izaziva fizički i emocionalno štetan odgovor.

 

Emocionalne reakcije iritabilnost, nemir, tjeskoba, razdražljivost, promjene raspoloženja, ravnodušnost ili pretjerana osjetljivost, preopterećenost, nemogućnost opuštanja
Fizičke reakcije znojenje, glavobolja, žgaravica, bolovi u prsima, poteškoće sa spavanjem, razvoj psihičkih i fizičkih tegoba, psihosomatske reakcije
Kognitivne reakcije poteškoće u koncentraciji i  pamćenju, neodlučnost, stalna zabrinutost, poteškoće u učenju novih znanja i vještina
Ponašajne reakcije promjene apetita, povećana konzumacija kave, alkohola, duhana, destruktivno ponašanje, izolacija ili pretjerana ovisnost u socijalnim odnosima
Koje su posljedice stresa ?

Dugotrajna izloženost povišenim razinama stresa dugoročno može rezultirati narušenim psihičkim i/ili fizičkim zdravljem i dobrobiti radnika te negativnim organizacijskim ishodima. Radnici koji doživljavaju visoke razine stresa na radnom mjestu češće imaju zdravstvene poteškoće fizičke i psihičke prirode, manje su motivirani i učinkoviti, a uz to je i njihova sigurnost na radnom mjestu ugrožena. Posljedično, povećava se broj pogrešaka, nezgoda i ozljeda na radu, radnici su češće odsutni s radnih mjesta, smanjuje se učinkovitost radne organizacije, dok se njezini troškovi povećavaju.

 

Radnik
Stres na radu ostavlja brojne posljedice na radnikovo zdravlje, kao i na njegovu subjektivnu dobrobit.
Osim zdravstvenih posljedica, narušenog fizičkog i psihičkog zdravlja, stres na radu dovodi i do drugih negativnih ishoda i psiholoških posljedica.
•    Sagorijevanje na poslu (burnout)
•    Smanjeno zadovoljstvo poslom
•    Smanjena radna motivacija
•    Problemi kod kuće

 

Organizacija
Na organizacijskoj razini prisutne su sljedeće pojave:
•    Učestalije izostajanje radnika s radnog mjesta (apsentizam)
•    Prisutnost radnika na radnom mjestu bez sposobnosti funkcioniranja punim  kapacitetom (prezentizam)
•    Povećana stopa pogrešaka u radu, nezgoda i ozljeda
•    Smanjena sigurnost na radu
•    Produljeno trajanje bolovanja
•    Povećana fluktuacija radnika
•    Smanjena odanost radnika organizaciji
•    Neproduktivna organizacijska ponašanja, kao što je problematično ponašanje radnika i narušeni međuljudski odnosi, neodgovoran odnos prema organizacijskoj imovini (krađe, uništavanje) i sl.

 

Ove pojave sveukupno rezultiraju:
•    Smanjenom radnom učinkovitosti
•    Lošijim poslovnim rezultatima
•    Povećanim troškovima
•    Ugroženim ugledom organizacije

Kako i zašto upravljati psihosocijalnim rizicima i stresom na radu ?

Upravljanje stresom na radu uključuje procjenu psihosocijalnih rizika  i  provođenje mjera prevencije.

 

Upravljanjem stresom na radu ostvaruju se dobiti na svim razinama.
Radnik: očuvano zdravlje, subjektivna dobrobit i zadovoljstvo poslom
Rukovoditelji: zdravi, motivirani, produktivni radnici
Organizacije: poboljšana ukupna učinkovitost, veća uključenost radnika
Društvo i nacionalna gospodarstva: smanjeni troškovi zdravstvene zaštite i mirovinskog sustava