Međunarodne preporuke

ILO i ozljede na radu

Ozljeda na radu definirana je Konvencijom br.121 i pokriva sve ozljede koje nastaju kao posljedica rada ili tijekom rada (ozljede tijekom proizvodnje ili na putu sa i na posao), kao i sve profesionalne bolesti.
Nesreće na radu su nesreće koje nastaju tijekom rada i mogu rezultirati smrtnim ishodom, ozljedom ili bolešću. Nesreće koje nastaju na putu sa i na posao su nesreće koje nastaju za vrijeme dok radnik putuje na posao ili sa posla kući i mogu rezultirati smrtnim ishodom, ozljedom ili bolešću.
Ozljede na radu uključuju smrtni ishod, ozljeđivanje radnika i bolest kojoj je uzrok nesreća na radu.

adobe pdf iconILO kodeks ozljeda i nesreća na radu (ILO, 1996, odjeljak 1.3) navodi slijedeće definicije:

Nesreća na radu: Događaj nastao tijekom rada koji može rezultirati sa:

  • smrtonosnom ozljedom na radu
  • nesmrtonosnom ozljedom na radu.


Ozljeda na radu: Smrt, ozljeda ili bolest nastala kao posljedica nesreće na radu.

Smrtonosna ozljeda na radu: Ozljeda na radu sa smrtnim ishodom.

Nesreća na putu sa ili na posao: Nesreća koja je nastala na izravnom putu radnika između mjesta rada i

  • mjesta prebivališta/ boravišta radnika
  • mjesta radnika gdje se prehranjuje
  • mjesta radnika gdje podiže naknadu za rad,

a koja rezultira smrtnim ishodom ili ozljedom i gubitkom radnog vremena. Prometne nesreće koje se dogode tijekom radnog vremena i koje se dogode za vrijeme aktivnosti vezanih uz radne obveze smatraju se nesrećama na radu.

Radna nesposobnost: Nesposobnost obavljanja normalne radne aktivnosti.

Gubitak radnog vremena: Broj izgubljenih dana koji se broji uključivo sa danom nakon dana u kojem je nastala nesreća, uzevši u obzir kalendarske dane, vikende, radne smjene ili radne dane.


EU i ozljede na radu

Ozljeda na radu definirana je, prema Europskoj statistici ozljeda na radu, kao jedinstveni događaj tijekom rada koji je doveo do fizičkog ili mentalnog oštećenja. Ovo uključuje slučajeve akutnog otrovanja, nasilno ponašanje drugih osoba kao i nesreće nastale tijekom rada izvan tvrtkinih prostora, čak i one prouzročene trećim osobama. Isključene su ozljede nastale kao posljedica namjernog samoozljeđivanja, nesreće na putu sa i na posao i nesreće kojima je u podlozi zdravstveno stanje ili profesionalna bolest. Izraz «tijekom rada» pretpostavlja radnje tijekom neke radne aktivnosti ili tijekom vremena provedenog na poslu. Uključene su i prometne nesreće vezane uz obavljanje radnih zadataka.

Smrtonosna ozljeda definirana je kao nesreća koja dovodi do smrti žrtve unutar godine dana od nastanka nesreće. Smrtonosne ozljede se evidentiraju u svim zemljama članicama. Premda u nekim članicama postoji vremensko ograničenje razdoblja od dana nastupa ozljede do dana smrtnog ishoda. To vremensko ograničenje varira od "smrt nastupila isti dan" (Nizozemska), zatim "unutar 30 dana od ozljede" (Njemačka) sve do slučajeva gdje takvih ograničenja nema (Belgija, Grčka, Francuska, Italija, Luksemburg, Austrija, Švedska i Norveška). Kod ostalih članica ograničenje jest unutar godine dana (Španjolska 1,5 godina od dana nesreće).

Unesrećenome se u obzir uzimaju samo puni radni dani odsutnosti s posla, ne uzevši pri tom u obzir dan nastanka nesreće.
Tako, "više od tri dana" znači "najmanje 4 dana" što nalaže da se broje samo nesreće sa povratkom na posao koji je uslijedio najranije petog dana od dana nesreće ili kasnije. U skladu s time, "broj izgubljenih dana" broji se počevši od 4. dana ukoliko je povratak na posao uslijedio petog dana od dana nesreće, od 5. dana ukoliko je povratak na posao uslijedio šestog dana od dana nesreće, i.t.d.

Nesmrtonosne ozljede evidentiramo u rasponu od bilo koje ozljede na radu, bilo da rezultira prekidom rada, do minimuma izbivanja od tri i više dana. Zemlje članice uzimaju u obzir ozljede s vremenom izbivanja sa radnog mjesta od tri dana što je ujedno kompatibilno sa ESAW projektom. Smatra se da se ozljede sa više od tri dana odsutnosti sa posla redovitije prijavljuju od ozljeda sa manje od tri dana izbivanja sa posla.


O ESAW projektu (engl. European Statistics on Accidents at Work)

Temeljem Okvirne direktive o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu, pokrenut je godine 1990. projekt ESAW u svrhu harmonizacije podataka o ozljedama na radu za sve ozljede zbog kojih je radnik izbivao sa posla tri ili više dana.
Cilj projekta bio je prikupiti podatke diljem Unije i oformiti bazu podataka. Naime, usporedivost podataka o ozljedama na radu preduvjet je za praćenje kretanja u zdravlju i zaštiti na radu u Uniji kao i za promoviranje prevencije ozljeda kako na razini Unije tako i u svakoj članici pojedinačno.

U sklopu projekta donesena je i zajednička  adobe pdf iconESAW metodologija.

          Korisne poveznice

 min zdravlja    hzzo logo final    Min rada       hzmo logo    Cadial     všzs     vuk-bann